Pushing the Limits: Unutra Utrke za Ultra-Brzi Internet i Sljedeću Valu Povezivosti

• Globalno tržište brze internetske povezanosti: Opseg i Razmjera
• Proboji koji pokreću brzine interneta sljedeće generacije
• Ključni igrači i strategije u areni brze internetske povezanosti
• Projekcija ekspanzije i potražnje za munjevito brzim povezivanjem
• Regionalni lideri i nova žarišta brzine interneta
• Što se dalje priprema za ultra-brzi internet
• Prepreke usvajanju i nove puteve za rast
• Izvori i reference

“Brzina internetske povezanosti ubrzala je doista nevjerojatnim brzinama, od eksperimentalnih laboratorijskih poveznica koje prenose petabite u sekundi do gigabitnih usluga dostupnih u kućama.” (izvor)

Globalno tržište brze internetske povezanosti: Opseg i Razmjera

Globalno tržište brze internetske povezanosti svjedoči neviđenom rastu, pokrenutom potražnjom za ultra-brzim povezivanjem u stambenim, komercijalnim i industrijskim sektorima. U 2024. godini, najbrže brzine interneta pružaju se putem optičkih vlakana, s zemljama poput Singapura, Hong Konga i Južne Koreje koje dosljedno prednjače na globalnim ljestvicama brzine. Prema Ookla Speedtest Global Indexu, Singapur prednjači s medijanom fiksnih širokopojasnih brzina koje premašuju 260 Mbps, dok Hong Kong i Južna Koreja slijede, svaki s brzinama iznad 250 Mbps.

Na rubu tehnologije, komercijalne i eksperimentalne mreže pomiču granice još dalje. U Japanu, Nippon Telegraph and Telephone (NTT) ostvario je svjetski rekord 2023. godine prenoseći podatke brzinom od 1,02 petabita u sekundi putem jednog optičkog vlakna—dovoljno za simultano streamanje milijuna videozapisa ultra visoke definicije. Iako takve brzine još nisu dostupne potrošačima, one signaliziraju budući potencijal internetske infrastrukture.

Na potrošačkom tržištu, gigabitni internet (1 Gbps) postaje sve uobičajeniji u urbanim centrima širom svijeta. Pružatelji poput Xfinity u SAD-u, CityFibre u Velikoj Britaniji i Singtel u Singapuru sada nude multi-gigabitne pakete, neki dosežu i do 10 Gbps za stambene korisnike. Ove brzine omogućuju nesmetano streamanje u 8K, igranje u oblaku u stvarnom vremenu i podršku za pametne domove i IoT uređaje.

Gledajući unaprijed, implementacija tehnologija sljedeće generacije obećava još brže i pouzdanije veze. Uvođenje naprednih optičkih sustava, 5G i nadolazećih 6G bežičnih mreža, te satelitskih konstelacija niskokemijske orbite (LEO) poput Starlinka je na putu da proširi brzi pristup udaljenim i nedovoljno usluženim regijama. Analitičari predviđaju da će globalno tržište brze internetske povezanosti dostići vrijednost od 263,4 milijardi dolara do 2027. godine, s godišnjom stopom rasta od 8,4% od 2022. godine.

• Singapur: Medijan fiksne širokopojasne brzine od 264,15 Mbps (Ookla)
• Japan: Eksperimentalni prijenos od 1,02 petabita u sekundi (NTT)
• Globalna tržišna vrijednost projekcija do 263,4 milijarde dolara do 2027. (MarketsandMarkets)

Dok se investicije u infrastrukturu ubrzavaju i tehnologija evoluira, era “nevjerojatnih” brzina interneta tek počinje, obećavajući transformacijske učinke na ekonomije, društva i digitalne stilove života širom svijeta.

Proboji koji pokreću brzine interneta sljedeće generacije

Utrka za bržim internetskim brzinama se ubrzava, potaknuta probojem u opticima, bežičnoj tehnologiji i kvantnoj komunikaciji. Danas, najbrže komercijalne internetske veze već dosežu nevjerojatne brzine, a sljedeći val inovacija obećava da će pomaknuti te granice još dalje.

Trenutni rekordni nositelji

• Japanov NICT: U 2022. godini, istraživači iz Japanskog nacionalnog instituta za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (NICT) postigli su svjetski rekord prenoseći podatke brzinom od 1,02 petabita u sekundi (Pbps) putem optičkog vlakna dužine 51,7 km. To je dovoljno za simultano streamanje 10 milijuna 8K videozapisa.
• Komercijalna vlakna: Na potrošačkom tržištu, zemlje poput Singapura i Južne Koreje prednjače s prosječnim fiksnim širokopojasnim brzinama koje premašuju 260 Mbps i 241 Mbps respektivno, prema Ookla Speedtest Global Indexu (lipanj 2024).
• Google Fiber: U SAD-u, Google Fiber nedavno je najavio 20 Gbps uslugu za kućanstva u odabranim gradovima, oslanjajući se na naprednu optičku i Wi-Fi 7 tehnologiju.

Probojne tehnologije

• Vlakna s više jezgri: Nova optička vlakna s više jezgri mogu simultano prenositi nekoliko skilskih podataka, znatno povećavajući kapacitet. NICT-ov rekord koristio je vlakno s četiri jezgre, što je veliki skok u odnosu na tradicionalne dizajne s jednom jezgrom.
• Terahertz bežično: Istraživači razvijaju sustave bežičnog teraherca sposobnih za multi-gigabitne brzine, što bi moglo revolucionirati bežičku povratnu povezanost i posljednju milju.
• Kvantni internet: Rane faze kvantnih mreža, poput onih testiranih od strane Sveučilišta Delft u Nizozemskoj, obećavaju ultra-siguran, gotovo trenutni prijenos podataka, iako je široka implementacija još daleko.

Što slijedi?

Gledajući unaprijed, stručnjaci predviđaju da bi komercijalne kućne veze od 100 Gbps mogle postati izvedive u sljedećem desetljeću, posebno kako se implementira optička vlakna do kuće (FTTH) i nove tehnike modulacije sazrijevaju. U međuvremenu, bežični 6G—očekivan do 2030.—teži vrhunskim brzinama podataka do 1 Tbps, omogućujući komunikaciju u stvarnom vremenu holografskog tipa i uronljive metaverske doživljaje (Qualcomm).

Ova poboljšanja redefinirat će ne samo zabavu i produktivnost, već će također potaknuti inovacije u telemedicini, autonomnim vozilima i pametnim gradovima, donoseći novu eru hiper-povezane životne stilove.

Ključni igrači i strategije u areni brze internetske povezanosti

Utrka za najbrži internet na svijetu se pojačava, s telekomunikacijskim gigantskim i inovativnim start-upovima koji pomiču granice brzine i pouzdanosti. U 2024. godini, najbrže komercijalno dostupne brzine interneta isporučuju se kombinacijom infrastrukture optičkih vlakana, naprednih bežičnih tehnologija i eksperimentalnih istraživačkih mreža.

• Južna Koreja i Singapur: Ove zemlje dosljedno zauzimaju vrh globalnih ljestvica brzine. Prema Speedtest Global Indexu, Singapur prednjači s prosječnim fiksnim širokopojasnim brzinama iznad 260 Mbps, dok Južna Koreja blizu, potaknuta agresivnim postavljanjem vlakana i vladinim inicijativama za digitalnu transformaciju.
• Sjedinjene Američke Države: Američki pružatelji poput Xfinity, AT&T Fiber, i Verizon Fios nude gigabitne i čak multi-gigabitne planove u odabranim tržištima, s brzinama do 5 Gbps za stambene korisnike. Google Fiber provodi pilot projekte 8 Gbps i 20 Gbps planove u određenim gradovima (Google Fiber Blog).
• Japan: Pružatelji poput NURO nude do 10 Gbps za kućne korisnike, koristeći naprednu tehnologiju vlakana do kuće (FTTH).
• Europa: U Švicarskoj, Init7 isporučuje 25 Gbps veze, dok u Francuskoj, Free nudi 8 Gbps planove potrošačima.

Na horizontu, sljedeći skok u brzini potiču:

• 10G i dalje: Inicijativa 10G cilja isporučivanje simetričnih brzina od 10 Gbps putem kabelskih mreža, uz terenske probe u Sjevernoj Americi i Europi.
• Kvantne i terabitne mreže: Istraživački projekti poput japanskog NICT demonstrirali su rekordnih 319 Tbps preko optičkog vlakna u laboratorijskim okruženjima, nagovještavajući budućnost gdje bi terabitne brzine mogle postati mainstream.
• Satelitski internet: Tvrtke poput Starlink i OneWeb poboljšavaju brzine satelitskog interneta, pri čemu Starlinkine nedavne nadogradnje obećavaju brzine do 1 Gbps u udaljenim područjima.

Kako se infrastruktura i tehnologija razvijaju, definicija “nevjerojatnih” brzina interneta i dalje će se mijenjati, s multi-gigabitnim i čak terabitnim vezama na vidiku za urbane i ruralne korisnike širom svijeta.

Projekcija ekspanzije i potražnje za munjevito brzim povezivanjem

Globalna potražnja za ultra-brzim internetom ubrzava se, potaknuta aplikacijama koje traže veliku propusnost poput 8K streaminga, cloud gaminga, telemedicine i proliferacije pametnih uređaja. U 2024. godini, najbrže komercijalno dostupne brzine interneta nalaze se u zemljama poput Singapura, Hong Konga i Južne Koreje, gdje prosječne fiksne širokopojasne brzine premašuju 250 Mbps, uz vrhunske ponude koje dostignu do 10 Gbps za stambene korisnike (Speedtest Global Index).

Tehnologija optičkih vlakana ostaje kičma ovih munjevito brzih veza. Pružatelji poput Singtela u Singapuru i Chunghwa Telecom u Tajvanu nude planove od 10 Gbps, catering za tehnološke entuzijaste i tvrtke koje zahtijevaju ogromne količine podataka. U Sjedinjenim Američkim Državama, AT&T Fiber i Xfinity implementirali su multi-gigabitne usluge u odabranim tržištima, s brzinama od 2 do 5 Gbps koje postaju sve dostupnije.

Gledajući unaprijed, uvođenje tehnologija sljedeće generacije obećava još dramatičnije skokove. Implementacija optičkog prijenosa od 1,2 Tbps od strane NTT-a u Japanu i ongoing istraživanja u terabitnim vlaknima sugeriraju da bi komercijalne ponude od 100 Gbps ili više mogle nastati u sljedećem desetljeću. U međuvremenu, 5G i nadolazeći 6G bežični standardi očekuju se da će isporučiti mobilne brzine veće od 10 Gbps, omogućujući aplikacije u stvarnom vremenu poput autonomnih vozila i uronljivih AR/VR iskustava (Qualcomm).

• Globalna prosječna fiksna širokopojasna brzina (2024): 93,7 Mbps preuzimanje (Speedtest)
• Najbrži stambeni planovi: 10 Gbps (Singapur, Tajvan, Švicarska)
• Projekcije 6G brzina: Do 1 Tbps (Ericsson)

S obzirom na to da se investicije u infrastrukturu i tehnološki proboji nastavljaju, utrka za nevjerojatnim brzinama interneta spremna je redefinirati digitalna iskustva i otključati nove ekonomske mogućnosti širom svijeta.

Regionalni lideri i nova žarišta brzine interneta

Globalne brzine interneta su porasle u posljednjim godinama, a određene regije i gradovi postavljaju nove standarde za povezanost. Prema Speedtest Global Indexu (lipanj 2024), prosječna fiksna širokopojasna brzina preuzimanja širom svijeta dostigla je 88,98 Mbps, dok je prosječna brzina mobilnog interneta iznosila 48,47 Mbps. Međutim, neke zemlje i gradovi daleko su ispred ovih prosjeka, nudeći “nevjerojatne” brzine interneta koje redefiniraju digitalne mogućnosti.

• Singapur: Dosljedno rangiran na vrhu, Singapur se ponosi prosječnom fiksnom širokopojasnom brzinom od 284,13 Mbps. Njegova robusna optička infrastruktura i vladine inicijative za pametne nacije omogućile su široku dostupnost ultra-brzog interneta (IMDA Singapur).
• Hong Kong: S prosječnim brzinama iznad 270 Mbps, Hong Kong ostaje lider u povezivanju za stambene i poslovne korisnike, potaknut gustoćom urbanizacije i konkurentnim mrežnim operaterima.
• Monako: Ova mikrodržava brzo se penje na ljestvicama, sada nudeći prosječne fiksne brzine iznad 260 Mbps, zahvaljujući agresivnom postavljanju optičkih vlakana i fokusu na digitalnu transformaciju (Monaco Telecom).
• Južna Koreja: Poznata po svojem mobilnom internetu, Južna Koreja s 5G mrežama isporučuje medijanske brzine preuzimanja od 180 Mbps, dok prosječni fiksni širokopojasni iznose više od 200 Mbps. Rano usvajanje 5G i ulaganje u infrastrukturu nove generacije drže ovu zemlju na čelu (Korea Times).
• Sjedinjene Američke Države: Iako je prosjek u SAD-u niži (oko 207 Mbps za fiksni širokopojasni), gradovi poput Kansas Cityja, Austina i Chattanooge postaju nova žarišta, zahvaljujući gigabitnom optičkom postavljanju od strane Google Fiber i lokalnih ISP-ova (BroadbandNow).

Nova žarišta uključuju zemlje poput Rumunije i Švedske, gdje agresivno širenje optičkih vlakana do kuće (FTTH) povećava prosječne brzine iznad 200 Mbps. Na Bliskom istoku, UAE i Katar brzo se penju u ljestvicama, potaknuti nacionalnim digitalnim strategijama i uvođenjem 5G.

Gledajući unaprijed, sljedeći val “nevjerojatnih” brzina bit će pokretan mrežama vlakana od 10 Gbps, Wi-Fi 7 i satelitskim internetom s niskom latencijom od pružatelja poput Starlink (Starlink). Kako se ove tehnologije razvijaju, očekujte nove lidere i žarišta, koja dodatno smanjuju digitalni razdor i omogućuju aplikacije sa velikim potrebama za propusnosti širom svijeta.

Što se dalje priprema za ultra-brzi internet

Utrka za ultra-brzim internetom se ubrzava, s rekordnim brzinama i tehnologijama sljedeće generacije koje su spremne redefinirati povezanost širom svijeta. U 2024. godini, najbrže komercijalno dostupne brzine interneta za domaćinstva nude pružatelji poput Google Fibera i AT&T Fibera u odabranim američkim gradovima, dosegnuvši do 8 Gbps (Google Fiber). Globalno, države kao što su Južna Koreja, Singapur i Švicarska dosljedno su na vrhu ljestvica prosječnih fiksnih širokopojasnih brzina, pri čemu Singapur ima prosječnu brzinu preuzimanja od preko 260 Mbps (Speedtest Global Index).

Međutim, ti podaci blijede u usporedbi s eksperimentalnim i poslovnim vezama. U 2022. godini, japanski istraživači postavili su novi svjetski rekord prenoseći podatke brzinom od 1,02 petabita u sekundi (Pbps) putem multi-jezgrenog optičkog vlakna—dovoljno za simultano streamanje 10 milijuna 8K video zapisa (Nature Communications). Iako takve brzine još nisu dostupne potrošačima, one signaliziraju potencijal budućih mreža.

Više ključnih tehnologija pokreće sljedeći skok u brzinama interneta:

• Multi-jezgrena i šuplja optička vlakna: Ovi napredni kabeli mogu nositi više podataka s manjim gubicima signala, obećavajući komercijalne brzine u stotinama gigabita po sekundi (MIT Technology Review).
• 6G bežični: Očekuje se da će se pojaviti oko 2030. godine, 6G bi mogao isporučiti bežične brzine do 1 Tbps, omogućujući komunikaciju u stvarnom vremenu holografskog tipa i uronljive virtualne svjetove (Ericsson).
• Satelitske megakonstelacije: Tvrtke poput SpaceXa (Starlink) i Amazona (Project Kuiper) raspoređuju tisuće satelita u niskoj Zemljinoj orbiti kako bi pružili brzi internet globalno, s Starlinkom koji već nudi brzine do 220 Mbps u mnogim regijama (Starlink).

Gledajući unaprijed, konvergencija ovih tehnologija ne samo da će poboljšati bruto brzinu, već će također smanjiti latenciju i proširiti pristup nedovoljno opskrbljenim područjima. Kako se investicije u infrastrukturu i inovacije nastavljaju, sljedeće desetljeće moglo bi dovesti do uživanja kućnih i poslovnih korisnika u simetričnim multi-gigabitnim vezama kao normi, otključavajući nove mogućnosti za računalstvo u oblaku, telemedicinu i uronljivu zabavu.

Prepreke usvajanju i nove puteve za rast

Težnja za sve bržim internetskim brzinama dovela je do izvanrednih tehnoloških napredaka, ali široko usvajanje suočava se s nekoliko prepreka. U isto vrijeme, nove avenue za rast se pojavljuju kako se potražnja za ultra-brzim povezivanjem povećava.

• Prepreke usvajanju
  • Troškovi infrastrukture: Uvođenje mreža optičkih vlakana, koje trenutno isporučuju najbrže brzine interneta za potrošače, zahtijeva značajne investicije. Na primjer, širenje Google Fibera bilo je sporo zbog visokih troškova postavljanja vlakana u urbanim i prigradskim područjima (CNET).
  • Geografske nejednakosti: Ruralne i udaljene regije često nemaju pristup brzim vezama zbog logističkih izazova i manje gustoće populacije, što čini manje atraktivnim za pružatelje da ulažu (Pew Research).
  • Regulatorne prepreke: Lokalne regulative i postupci odobravanja mogu odgoditi ili zakomplicirati nadogradnje mreža, osobito u gusto naseljenim gradovima ili povijesnim četvrtima (Brookings).
  • Pristupačnost: Čak i tamo gdje su gigabitne ili multi-gigabitne brzine dostupne, visoki mjesečni troškovi mogu ograničiti usvajanje. U SAD-u, prosječni mjesečni trošak za gigabitni internet iznosi oko 70 dolara, što je prepreka za mnoge kućanstva (Cable.co.uk).
• Nova putevi za rast
  • Next-Gen vlakna i 10 Gbps+ usluge: Pružatelji poput Xfinity i AT&T uvode multi-gigabitne planove, s nekim gradovima koji sada nude 5 Gbps i čak 10 Gbps veze za kućne korisnike.
  • Inovacija satelitskog interneta: Tvrtke poput Starlink i Project Kuiper lansiraju satelite u niskoj Zemljinoj orbiti, obećavajući brzi internet u nedovoljno opskrbljenim područjima širom svijeta.
  • 5G i dalje: Uvođenje 5G mreža omogućava mobilne internetske brzine koje premašuju 1 Gbps u nekim tržištima, a istraživanja 6G već su u tijeku kako bi se pomaknule granice dalje (Qualcomm).
  • Vladine inicijative: Javna financijska sredstva i politika podrške, poput programa Broadband Equity, Access, and Deployment (BEAD) u SAD-u, ubrzavaju nadogradnje infrastrukture i zatvaraju digitalni razdor (NTIA).

Dok su najbrže brzine interneta još uvijek koncentrirane u odabranim urbanim područjima—Singapur vodi globalno s medijanom fiksnih širokopojasnih brzina od 264 Mbps početkom 2024. godine (Speedtest Global Index)—neprekidna inovacija i ulaganje otvaraju put za širi pristup i još nevjerojatnije brzine u bliskoj budućnosti.

Izvori i reference

• Nevjerojatne brzine interneta: Najbrže povezane na Zemlji i što dolazi dalje
• Speedtest Global Index
• NTT
• CityFibre
• Singtel
• Starlink
• MarketsandMarkets
• NICT
• Google Fiber
• Nature Communications
• Delft University
• Qualcomm
• AT&T
• Verizon Fios
• NURO
• Init7
• Free
• IMDA Singapur
• Monaco Telecom
• Korea Times
• BroadbandNow
• MIT Technology Review
• CNET
• Pew Research
• Brookings
• Cable.co.uk
• NTIA